Istekao je rok građanima za upis trezorskih zapisa. Riječ je o financijskom modelu kojim se financira državni dug, pri čemu se ostvaruje zarada.
Ovo je drugi put u manje od godine - da su tzv. trezorci izravno ponuđeni građanima.
Ponude je upisalo 38.120 građana, odnosno 2.000 ljudi više nego u njihovu posljednjem izdanju u studenome prošle godine. Za trezorske zapise s rokom dospijeća od tri mjeseca upisalo se 8176 građana, dok se znatno veći broj - 29.944 odlučilo novac uložiti u dugoročnije zapise s rokom dospijeća od godinu dana. Sutra će biti poznato i kolika je ukupna financijska vrijednost tih ponuda. S jučerašnjim danom bila je veća od 720 milijuna eura.
-
Ovoga puta nismo zamijetili gužve u našim poslovnicama. Znači građani
su imali dva kanala prodaje i u poslovnicama Fine i preko platforme e-
Riznica i vjerujemo da je to isto jedan od razloga zašto nije bilo
gužve, rekla je za HTV Gordana Soldo, savjetnica Uprave Fine.
Najveći interes građana za upis bio je u velikim gradovima.
- Najveći interes bio u većim gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Pula i Zadar, rekla je Soldo.
Kod ulaganja u državne vrijednosne papire, povjerenje građana je visoko jer rizik gotovo i ne postoji, kazao je Andrej Grubišić.
- Još uvijek je to povjerenje u jednu nepobitnu činjenicu, a to je da država nema konkurenciju u ubiranju svojih prihoda, barem na teritoriju RH i da doslovce potezom pera može povećat bilo koji porez ukoliko to bude potrebno da bi namaknula sredstva da bi financiral svoj dug, istaknuo je Grubišić.
Kupoprodaja javnog duga znatno je olakšana uz digitalnu platformu eRiznicu, koja i dalje ostaje dostupna građanima.
-
Građani i dalje mogu pregledati sve svoje upisane ponude, sve detalje o
emisijama koje su bile aktualne i mogu ako su upisivali emisiju u 11.
mjesecu studenom vidjeti i tu svoju ponudu, dodaje Soldo.
U eRiznici svoje podatke mogu naći i građani koji su trezorske zapise upisivali u poslovnicama Fine.
Na
10 tisuća upisanih trezorskih zapisa na kraći rok od tri mjeseca
građani mogu ostvariti zaradu od 92 eura, a na godinu dana 350 eura.
Država
je kroz ovo izdanje prikupila daleko veći iznos od planiranog što znači
da će moći financirati sve kratkoročne obveze koje stižu na naplatu, a
isto tako pomoći će u smanjivanju proračunskog deficita.
Najveći gubitnici su banke s niskim kamatama koje bilježe značajniji odljeve štednje građana.
Zbog tog velikog interesa, Vlada već u ožujku najavljuje novo izdanje narodnih obveznica.
